Rezolucija o Srebrenici
Dačić: Vanredna sednica Saveta bezbednosti UN o BiH na zahtev Rusije
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Mi ne tražimo izgovore, već ulažemo u znanje, zaposlene, prilagođavamo se promenama i konstantno ulažemo u modernizaciju proizvodnje. Danubius je znatno unapredio svoje poslovanje od kada je postao deo Delta Holdinga i Delta Agrara. Od kako smo 2006. godine ušli u sastav Delta Holdinga, u razvoj fabrike uloženo je 12,6 miliona evra
Povodom velikog jubileja fabrike Danubius, razgovaramo sa direktorom Predragom Markovićem o tradiciji ove fabrike, širenju asortimana proizvoda i tržišta, planovima za budućnost, te uspešnom pariranju svetskim proizvođačima na bazi kvaliteta proizvoda.
„VREME“: Za 100 godina postojanja fabrike Danubius, verovatno se mnogo toga promenilo u tehnologiji i načinu proizvodnje, zar ne? A da li je nešto ostalo isto kao pre jednog veka? I kako objašnjavate toliko trajanje fabrike?
PREDRAG MARKOVIĆ: Danubius je 1918 godine počeo proizvodnju sa parnim mašinama, a danas je sve kompjuterizovano. Fabrika ima bogatu istoriju, za sto godina promenila je nekoliko država i nekoliko vlasnika, prolazila je i kroz ratne strahote. Malo je fabrika koje tako dugo traju i uspešno posluju, a koje su prošle i kroz tranziciju i kroz privatizaciju. Ono što je ostalo isto, to su dva osnovna razloga našeg uspeha: znanje i kvalitet.
Kakvi su planovi fabrike u narednim godinama? Kakvo je finansijsko stanje Danubiusa – postoji li mogućnost i želja za novim investicijama, i u kom pravcu?
Prošle godine kompanija je imala prihod od skoro 20 miliona evra. Naša vizija je da Danubius bude moderna i digitalizovana fabrika, koja na savremen način proizvodi najkvalitetnije proizvode i zato ćemo u narednom periodu investirati četiri miliona evra u opremu, jer modernizacija je trajan proces. Takođe planiramo da proširimo portfolio svojih proizvoda, postoji razmišljanje i da se vratimo korenima, odnosno konditorskoj industriji.
Već sarađujete sa poznatim kompanijama u Srbiji, a i izvozite svoje proizvode u nekoliko zemalja, uglavnom u regionu. S obzirom da Danubius više svojih proizvoda proda u zemlji nego što izveze, da li vidite da je veća mogućnost rasta u većem izvozu na postojeća tržišta, u „osvajanju“ novih tržišta ili u većoj tražnji unutar zemlje?
Izvozimo u zemlje bivše SFRJ, Albaniju, Slovačku i to je oko 20 odsto proizvedenih testenina i nešto malo više brašna. U 2017. godini proizveli smo više od 6.500 tona testenina, a izvezli 1.000 tona. Prošle godine samleveno je više od 76.000 tona pšenice, a izvezli smo skoro 13.000 tona brašna. Na tržištu Srbije smo lideri, učešće Danubiusovog brašna je 34 odsto, a vitaminiziranih testenina više od 35 odsto. Danubius ima dovoljno proizvodnih kapaciteta i da proširi tržišno učešće u Srbiji i da poveća izvoz.
Danubius je deo Delta Agrara. Koliko to pomaže kompaniji, a koliko joj odmaže imajući u vidu situaciju Delte u poslednjih 5,5 godina?
Delta je pokazala da sve njene kompanije mogu izvanredno da posluju bez obzira na spoljašne okolnosti. Upravo to je odlika stabilnih i uspešnih kompanija. Mi ne tražimo izgovore, već ulažemo u znanje, zaposlene, prilagođavamo se promenama i konstantno ulažemo u modernizaciju proizvodnje.
Danubius je znatno unapredio svoje poslovanje od kada je postao deo Delta Holdinga i Delta Agrara. Od kako smo 2006. godine ušli u sastav Delta Holdinga, u razvoj fabrike uloženo je 12,6 miliona evra. Danas možemo da se pohvalimo najsavremenijim mlinom sa kompjuterskim vođenjem koji dnevno samelje 300 tona pšenice i najmodernijom linijom za proizvodnju kratke testenine, tako da kvalitetom proizvoda pariramo svetskim proizvođačima. Zahvaljujući tome uspevamo da održimo lidersku poziciju na tržištu, planiramo nove investicije i širenje asortimana.
Gledajući vaše vreme provedeno u Delta Agraru, deluje da ste veoma brzo došli do mesta direktora Danubiusa – od asistenta prodaje do današnje pozicije za manje od godinu dana. Kako je ovo bilo moguće?
U Deltu sam došao preko programa Mladi lideri za zapošljavanje mladih, talentovanih ljudi bez radnog iskustva. U početku sam radio na berzi u Delta Agraru što je vrlo odgovoran posao, s obzirom na obrt novca koji rad na berzi stvara. Menadžment je pozitivno ocenio moj rad i ponuđeno mi je da budem direktor Danubiusa. Vrlo sam srećan što sam dobio takvu mogućnost i odgovornost. Svaku kompaniju čine ljudi, a Danubius je bilo vrlo lako zavoleti uz izvanredne i stručne kolege od kojih svakodnevno učim. Verujem da nema mnogo kompanija kao što je Delta, koja ulaže u mlade ljude, daje im šansu da rade odgovorne poslove i pritom im dozvoljava da greše i da uče, jer se najbolje uči kroz rad.
Ivica Dačić je rekao da je Rusija tražila zakazivanje hitne sednice Saveta bezbednosti UN o BiH
Birajući između dve loše opcije, opozicija je uspela da izabere treću, najgoru: da se međusobno posvađa i podeli. Paradoks je tim veći što su predmet spora bili, kako stvari stoje, samo beogradski izbori. Na ostale lokalne će kanda izaći i bojkot-stranke prepuštajući lokalnim odborima odluku o tome. Šteta će biti mnogo veća ukoliko se bojkot-stranke i “borbene” stranke nastave međusobno obračunavati, ostrašćeno deleći opoziciono biračko telo
Kada je izgledalo da bi opozicija konačno mogla da se izbori za neke predizborne koncesije i natera vlast da odstupi, koalicija “Srbija protiv nasilja” se pocepala i zbunila svoje birače: da li su predstojeći lokalni izbori jačanje snaga pred neku buduću bitku ili slavno umiranje nečega što je ličilo na pobedničku kombinaciju
“Spin diktator treba da ubedi javnost da je on kompetentan lider. Zato mu je potreban ekonomski rast. Njegov problem je što mu je za ekonomski rast potreban savremeni sektor usluga zasnovan na znanju – a za to mu je potrebna kreativna klasa, preduzetnici i profesionalci sa visokim obrazovanjem. Dakle, ekonomski problem spin diktatora je taj što mu je za ekonomski rast potrebna obrazovana klasa, ali ako ova klasa postane previše brojna, ona postaje previše skupa za utišavanje i/ili kooptiranje. A što se više novca troši na utišavanje obrazovane klase, to ga je manje za ostatak društva”
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve